Predstavljeno uređenje čiovskih obala: potez od novog mosta do Lučice i 900 metara s južne strane idu u potpunu revitalizaciju

Obalni pojas je najvrjednije što imamo i prema njemu se odnosimo odgovorno, strateški i s ciljem da to bude kvalitetna, sveobuhvatna investicija koja će služiti ljudima i štititi grad, istaknuo je gradonačelnik

Na javnoj prezentaciji u prostorima KUD Kvadrilja građanima Trogira predstavljeni su projekti uređenja čiovskih obala – poteza između novog i starog čiovskog mosta, od starog mosta do Lučice i od brodogradilišta do Salduna. Trogirke i Trogirani, posebno oni s čiovskog djela grada, pokazali su velik interes dolaskom i sudjelovanjem u prezentaciji pitanjima i komentarima.

„Prvenstveno se želim zahvaliti brojim sugrađanima koji su došli na prezentaciju projekta. Nekidan je isti slučaj bio i kad smo predstavljali uređenje parkova u jezgri. To je kod nas već standardna praksa koja ne bi imala smisla da ne postoji interes ljudi da sudjeluju u odlukama koje se tiču svih nas i koje će nam oblikovati svakodnevicu za godine i desetljeća koja slijede. Želimo da svaki veliki projekt, pogotovo one koji zadiru u javne površine, radimo u suradnji s građanima. Često izvrsne ideje dolaze upravo iz njihovog svakodnevnog iskustva na nekim lokacijama. I ovaj put bilo je puno konstruktivnih komentara koji će biti uzeti u obzir tako da je javna prezentacija dobila puni smisao“, rekao je gradonačelnik Ante Bilić.

Zona između dva mosta, kao i ona prema Lučici, specifične su zbog plavljenja te će se kroz oba projekta podizati obala.

„Kroz projekt smo obalni pojas arhitektonski doveli na razinu koju zaslužuje. Podigli smo obalni zid, oformili šetnicu i zeleni park. Sve je u kamenu. Što je najbitnije, rješenjem se eliminira projekt plavljenja jer već godinama more prelazi preko obalnog zida što smanjuje kvalitetu života i turizma“, rekao je Boris Zokić iz tvrtke Pomorski projekti koji potpisuje projekt uređenja pojasa između čiovskih mostova.

„Glavna problematika je plavljenje uslijed niske obale i sve učestalijih plima, neadekvatni prolazi za pješake, neadekvatan parking koji stvara gužve i nesigurnost za pješake osobito na poziciji vrtića. Podigli smo kotu obale i kotu ceste, proširili obalu i na taj način osigurali bolje uvjete pješacima, uredili parking, uveli potrebni pješački prijelaz te dva autobusna stajališta. Zbog niske obale i velikog sliva koji tu gravitira bit će nužno uključiti stručnjake za odvodnju već u ranoj fazi projekta“, istaknuo je projektant pojasa od mosta do ulaza u ACI marinu, Mate Žaja iz tvrtke Omniarh.

„Već neko vrijeme mi u Trogiru najglasnije problematiziramo plavljenja kojima su izloženi povijesni gradovi na Jadranu, ali ponosan sam što mogu reći da ih mi i rješavamo kroz ovaj projekt, kroz spomenuti projekt uređenja parkova Fortin i Žudika i kroz veliki projekt uređenja poteza od Solina do tržnice“, podvukao je gradonačelnik.

Ivica Galasso, glavni projektant i direktor firme Pomorski projekti, stoji iza rješenja za uređenje pojasa s južne strane Čiova. Radi se o razvojnom projektu kojim se želi revitalizirati zona za koju su vezane generacije Trogirana, a koja dugo nije bila adekvatno uređena i nije služila svrsi. Projekt će potpuno promijeniti vizuru tog dijela Čiova.

“Ušli smo dosta pažnje, obzira i ljubavi u ovaj projekt. To su plaže od posebnog značaja za mještane. Na potezu koji je dug 900 metara predvidjeli smo kupališnu zonu, ugradnju šljunka i onih elemenata koji će zadržati šljunak, uređenje šetnice, pristupnog puta, ugostiteljske objekte. Ostavili smo i jedan dio u koji nismo zadirali jer smo vodili ne samo računa o uređenju plaže, nego i o tome što čini ovu plažu kultnom.“

Projekti su pripremani dugo, a oni na sjevernoj strani Čiova posebno su zahtjevni i kompleksni jer ne ovise samo o Gradu.

„Tehnička dokumentacija za čiovske obale je uglavnom spremna, ostaju nam formalno pravne stvari i ishođenje dozvola, a potom i financiranje. Realno je da će potez između dva mosta prvi ići u realizaciju i tu očekujem podršku i sudjelovanje ŽUC-a i Lučke uprave, koja deklarativno postoji, ali važno je da se tako pokaže i u praksi jer bez njih nije moguće realizirati ovaj projekt. Nakon toga išao bi dio prema Lučici, gdje će najzahtjevnije biti riješiti oborinsku odvodnju, a potom bi se radila zona Salduna. Obalni pojas je najvrjednije što imamo i prema njemu se odnosimo odgovorno, strateški i s ciljem da to bude kvalitetna, sveobuhvatna investicija koja će služiti ljudima i štititi grad“, dodao je gradonačelnik.