Okrugli stol u Trogiru: suradnjom svih institucija do ublažavanja rizika od poplava u povijesnim gradovima

Okrugli stol na temu ublažavanja rizika od poplava za povijesne gradove okupio je u Trogiru niz stručnjaka i predstavnika institucija, a s ciljem aktualizacije teme posljedica klimatskih promjena te njihove buduće prevencije. Inicijator i organizator okruglog stola bio je Grad Trogir, u suradnji s konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture i medija u Trogiru te Regionalnom razvojnom agencijom RERA.

Cilj događanja je bio okupiti govornike raznih struka i razina odlučivanja, raspraviti moguća rješenja te predložiti aktivnosti koje će dovesti do sinergije svih institucija i razina upravljanja povijesnim gradovima, s obzirom na to da studije slučaja pokazuju da klimatske promjene i njihove štetne posljedice za kulturnu baštinu predstavljaju pitanje od nacionalnog interesa. Upravo je Trogir kao domaćin ovog događaja već godinama izložen poplavama, posebno njegova UNESCO-m zaštićena jezgra.

„Trogir je jedan od najugroženijih gradova što se tiče podizanja razine mora te smo ovim okruglim stolom pokušali tu temu staviti u fokus. U Trogiru je 2000 ljudi, što je 10 posto stanovništva, izravno ugroženo poplavama i ako nešto ne krenemo poduzimati, postoji opasnost da za nekih 30, 40, 50 godina neki dijelovi grada budu nenastanjivi. Drago mi je što smo uspjeli po prvi put u Hrvatskoj organizirati okrugli stol na kojem se govori o problemu poplava. Mislim kako se s tom tematikom nitko sistematično ne bavi. Sve je to sporadično, prepušteno slučaju. Jedinicama lokalne samouprave potrebno je podignuti svijest, a onda i razinu rješavanja problema tako da se u budućnosti ovo rješava institucionalno, kao što, primjerice, Hrvatske vode brinu o poplavama rijeka i svim plaćamo vodne naknade za to. Na isti način treba pristupiti i poplavama mora, definirati uloge institucija i jedinica lokalne samouprave koje se trenutno same time ne mogu baviti. Ako se time pozabavimo već sada, možemo zaista puno učiniti za prevenciju i biti svjetski primjer dobre prakse“, rekao je gradonačelnik Ante Bilić.

Sudionici u diskusijama, uz domaćina gradonačelnika Bilića, bili su: Stipe Čogelja, dožupan SDŽ, Tomislav Petrinec, ravnatelj uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture i medija, Marijana Iviček, načelnica Sektora za pomorsko gospodarstvo, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Antonio Škarpa, gradonačelnik Starog Grada na Hvaru, Jadranka Matok Bosančić, zamjenica gradonačelnika Grada Kaštela, Ante Guć, Odjel za provedbu programa i EU projekata JU RERA SD za koordinaciju i razvoj SDŽ, Darko Biondić (Hrvatske vode), Boris Zokić, (Pomorski projekti d.o.o.), Marko Mlinar (Hrvatski hidrografski institut), Aparna Tandon, stručnjakinja za očuvanje baštine (ICCROM, Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne baštine), Dražen Ivaštinović (PP Lonjsko polje), Ivo Andrić (Fakultet graditeljstva, arhitekture i geodezije) te Ivica Galasso (Pomorski projekti d.o.o.).

Kao jedan od ključnih problema sudionici su naveli pitanje razina nadležnosti i granica obalnog pojasa, ali izrazili spremnost na proaktivno djelovanje i suradnju kako bi se u budućnosti očuvali život i baština.

„Cilj nas profesionalaca koji se bavimo očuvanjem i zaštitom kulturnih dobara je staviti baštinu u fokus svih nacionalnih strategija. Prisutna jest, ali na svim razinama odlučivanja, od lokalne do nacionalne, potrebna je jedna interdisciplinarna i međuresorna suradnja koja će dovesti do toga da se procesi prilagodbe izazovima koji nas čekaju u budućnosti provedu brže i uz pomoć nacionalnih mehanizama. Nema jedinstvenog rješenja za taj problem. Svaki grad će morati za sebe naći rješenja. Možda će ona uključivati do neke mjere podizanje riva i obala, ali postoje neka tradicijska znanja života s poplavama, pa će se i arhitektura i društvene prakse mijenjati. Ukupno je poruka pozitivna, ne moramo se bojati, ali ćemo se morati prilagoditi“, istaknula je Jasna Popović, pročelnica konzervatorskog odjela MKIM u Trogiru.

U sklopu okruglog stola svoje su prezentacije imali Grad Kaštela, Grad Rovinj, Hrvatske vode te PP Lonjsko polje, koji su iznijeli vlastite primjere i planove rješavanja problema poplava te Grad Trogir koji je kroz obnovu infrastrkture u staroj gradskoj jezgri, uređenje pojasa Brigi – Lokvice te pripremu projekta uređenja pojasa sjeverne čiovske obale te parkova Soline i Žudika već ambiciozno krenuo s ključnim aktivnostima ublažavanja posljedica poplava.

Okrugli stol održan je kao nadogradnja Međunarodne „Prevent: Ublažavanje rizika od poplava za kulturnu baštinu“, u organizaciji Konzervatorskog odjela u Trogiru Ministarstva kulture i medija i  ICCROM-a, Međunarodnog centra za proučavanje očuvanja i obnove kulturnih dobara (International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property), koja se u Trogiru održava od 22. rujna do 1. listopada uz potporu Kanadskog instituta za konzervaciju. Na radionici sudjeluju stručnjaci iz Indije, Kanade, Sudana, Malte, Poljske, Rumunjske, Sirije i Hrvatske.