DAN PLANETE ZEMLJE 22.04.

Ekologija se obično definira kao znanost o odnosima između organizama i okoliša, pri čemu je okoliš kombinacija vanjskih uvjeta koji utječu na rast i razvitak organizama.

Čovjek kao vrsta na vrhu razvojne piramide svojim djelovanjem bitno utiječe na okoliš pa se tako istovremeno sa širenjem ljudskog utjecaja na okoliš razvija i svijest njegovoj ugroženosti.

Što večina ljudi podrazumijeva pod zagađenjem ?? prljavštinu, otpad iz domačinstava i proizvodnih pogona, dim iz tvornica, kemikalije u hrani, bolest, materijalno ili duhovno siromaštvo ??
Zagađenje obuhvaća sve u rasponu od onoga što ljudima smeta do onoga što ih ubija.
Zagađenje okoliša ima utjecaja na floru i faunu, a posredno i neposredno na opstanak čovjeka kao vrste.
Znanstvenici se slažu oko tvrdnje da je povećanje korištenja fosilnih goriva dovelo do porasta koncentracije ugljičnog dioksida vezanog u Zemljinoj atmosferi što je pak izazvalo takozvani efekt staklenika, koji za poslijedicu ima porast temperature na površini Zemlje.
Globalno zatopljavanje odgovorno je i za druge velike promjene u okolišu, poput otapanja polarnog leda i jačih tropskih oluja,podizanje razine mora ,eroziju zemljišta, širenje pustinjskih zona.
Upravo je odnos čovjeka prema prirodi presudan jer podaci kažu da se okoliš godišnje optereti sa 5 milijardi tona otrovnih kemikalija i oko 30 milijardi tona ugljičnog dioksida (CO2 ).
Sve ovo je razlog što svake godine netragom nestane oko 3,5 milijuna hektara obradive zemlje, oko 11 milijuna hektara šuma, a nastaje oko 6 milijuna hektara pustinja više.

U ekološkoj krizi s kojom se društvo danas suočava, na kocki je sama sposobnost Zemlje da održi razvijene oblike života.
Ubrzan rast populacije i životnog standarda dovelo je do toga da je stabilizacija ugljičnog dioksida u atmosferi još teža nego što se moglo predvidjeti.
Možda nije toliko poznato ali oceani imaju veliku ulogu u procesu apsorpcije CO2 ali tu zadaću ne obavljaju učinkovito zbog promjene smjera vjetrova u Južnom oceanu koji su pak tek kap u moru klimatskih promjena kojima svi svjedočimo .
"Otkrili smo da polovica učinkovitosti oceana da apsorbira ugljični dioksid nije moguća zbog vjetrova u Južnom Oceanu.", rekao je Dr. Corinne Le Quere iz Britanskog nadzora Antarktike. Nažalost, smanjena apsorpcija ne odnosi se samo na južnu hemisferu već je u istraživanjima primijećena nestabilnost i u Sjevernom Atlantiku.
Utvrđeno je također,da globalno zatopljavanje izaziva alarmantno povećanje kiselosti svjetskih oceana, što bi moglo ozbiljno ugroziti morske ekološke sustave. Prema tvrdnjama znanstvenika, očekuje se da će se pad PH oceana nastaviti što će za posljedicu imati slabljenje i na kraju uništenje živopisnih koraljnih grebena koji ovise o kalciju u morskoj vodi kako bi izgradili svoje oklope i kosture.

ISve ovo je tek vrh ledenog brijega .

Vrlo dugo se na zagađenje okoliša gledalo kao na izolirane i lokalne pojave dok su se globalni aspekti uglavnom zanemarivali. Dovođenjem u vezu npr, propadanje vegetacije zbog utjecaja "kiselih kiša" , promjene klime , zagađenje mora i razaranje ozonskog omotača sa ljudskom aktivnošću i potrošačkim mentalitetom počeli smo sagledavati širu sliku negativnih promjena .
(povećanje pučanstva, smanjenje obradive površine, problem hrane i vode, ograničenost sirovina i energije, očuvanje okoliša itd.),

Važno je naglasiti da je ljudsko zdravlje u interakciji je sa „zdravljem" okoliša, i premda je utjecaj zagađenja na zdravlje odavno poznat a zdravlje vrednota kojoj većina ljudi pridaje najveći značaj, na mjere koje imaju cilj osigurati čišći i zdraviji okoliš još se uvijek često gleda kao na teško dostižan (ili još gore nepotreban) luksuz.

Kada se zahtijevaju viši okolišni standardi,od predstavnika vlasti najčešće se dobije odgovor da to previše košta. No, da bismo stekli pravu sliku o tome koliko neka mjera za zaštitu okoliša košta, potrebno je u obzir uzeti ne samo troškove koje će platiti pojedina kompanija ulaganjem u mehanizme zaštite i razvoj novijih ("čistijih") tehnologija već i troškove koje će (u slučaju da ne djelujemo) snositi čitavo društvo. Gotovo sve ozbiljne procjene govore da je cijena sanacije posljedica zagađenja (pri čemu su one zdravstvene među najvećima i najskupljima) višestruko veća od troškova potrebnih da bi se zagađenje izbjeglo.

Po zadnjim podacima u Europskoj uniji svake godine umire 450.000 ljudi od raznih bolesti koje se dovode u direktnu vezu sa zagađenjem zraka čime se, statistički gledano život Europljana skraćuje za prosječno 8 mjeseci .Zagađenje zraka naslanja se na problematiku zagađenja voda o čemu smo više pisali uoči Svjetskog dana zaštite voda 22.03, a sve zajedno čini začarani krug . Kao što govorimo o kružnom toku vode u prirodi, možemo govoriti o kružnom toku zagađenja u prirodi koji su u uzročno -posljedičnom odnosu

Neki oblici zagađenja kojima smo dnevno izloženi postali su toliko "normalni" da o njima niti ne razmišljamo a mogu imati dalekosežne posljedice po zdravlje.

-Buka je jedna od njih i po poslijedicama na ljudsko zdravlje stoji odmah do zagađenja zraka .

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) buka izaziva poremećaje spavanja te povećava riizik od visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti, uzrokuje uznemirenost, stres i negativno utječe na učenje kod djece.

Razvojem novih tehnologija proteklih 20-tak godina javili su se i novi oblici zagađenja čiji je utjecaj na zdravlje još slabo istražen.
U ovu kategoriju, između ostalog, spadaju : genetski modificirani organizmi, nanotehnologija i sve veća razina elektro - magnetskog zračenja iz odašiljača za mobilnu telefoniju.
Opasnosti su brojne , o njima se često piše i razgovara putem sredstava javnog informiranja ali su malobrojni uistinu svjesni dimenzije problema.

Propadanje okoliša i ekološka katastrofa ne mogu biti otklonjeni samo propisima koji se odnose na izvore zagađenja i nadzor istih već prijedlozi rješenja moraju za sobom povlačiti dalekosežne promjene u društvu, odnosno u odnosu čovjeka prema čovjeku, a samim tim i čovjeka prema prirodi .
Značenje edukacije od neprocjenjive je važnosti za razvoj ali edukacija ne smije biti konformistička, intelektualna ili tehnička dresura, nego razvijanje kritičnog mišljenja i otvorenog prihvaćanja pozitivnih iskustava u cilju izgrađivanja "održive budućnosti" koja će osigurati opstanak budućim generacijama .

Što možemo napraviti za smanjenje zagađenja okoliša?

Biti energetski učinkovit i štedjeti energiju najefikasniji je način smanjivanja zagađenja. Poticanje razvoja "čistih" tehnologija i korištenje obnovljivih izvora energije kao što su : energija vjetra, sunca, plime i oseke, morskih struja, geotermalnih izvora i sl. doprinos su smanjenju onečišćenja i zagađenja na globalnoj razini.

Sve što moramo napraviti je promijeniti neke navike na dnevnoj razini kao npr:

  • naviknuti se na to da ugasimo svjetlo svaki put kad ne boravimo u prostoriji,
  • smanjiti temperaturu na bojleru,
  • što više koristiti javni prijevozom ili se izmjenjivati s kolegama u vožnji automobilom do posla -zamijeniti žarulje jer zamjenom samo jedne žarulje sa žarnom niti koja svijetli bar četiri sata dnevno, s jednom fluorescentnom žaruljom od dvadesetak vata, dobit ćemo istu količinu svjetla (mjerenu u lumenima) i uštedjeti više od 500 kilovatsati ili oko 250 kuna tijekom životnog vijeka (10.000 sati) te žarulje.
  • iskapčati sve el. uređaje kada ih ne koristimo jer energija koju troše uređaji koje isključimo, a ostavimo u stanju „pripravnosti" (stand by) čini pet posto ukupne energije jednog prosječnog kućanstva. Izraženo u novcu, to znači i do 500 kuna manje na računu za struju na godišnjoj razini.

Pristupanjem EU u Hrvatskoj se ipak mijenja odnos prema okolišnoj problematici.
-Hrvatska se obvezala do 2020 godine 20% svojih potreba za energijom zadovoljavati iz obnovljivih izvora ...
-Na području gospodarenja otpadom Okvirna direktiva o otpadu nas obvezuje da drastično povećamo postotak odvojeno prikupljenog otpada .
-Veliki dio Hrvatske postaje dio NATURA-e 2000, europske mreže zaštićenih područja
-Pristupanje EU bilo je poticaj i za usvajanje Aarhuške konvencije, izuzetno važnog pravnog instrumenta koji osigurava participaciju i pristup javnosti u pitanjima okoliša.

Zbog svega navedenog važno je iz godine u godinu poticati obilježavanje Dana planete Zemlje koje je usmjereno prema zaštiti prirodnih resursa našeg planeta i ima za cilj skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.

Dan planete Zemlje se službeno obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedi¬njenih naroda je 22. travanj proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje. [2][3]

 

 

Kako je za promjenu potrebno ohrabrenje, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je riječima "Skrbimo se za Majku Zemlju kako bi se ona mogla skrbiti za nas kao što je činila tisućljećima" pozvao sve narode da progovore za dobrobit planeta, "našeg jedinog doma".

Odazovimo se ovom pozivu i malim promjenama ponašanja osigurajmo budućnost potomcima.

Neka budu samo mirni i veseli Dani Zemlje u budućnosti za naš lijepi svemirski brod Zemlja koji nastavlja da se okreće i kruži u hladnom svemiru sa njegovim toplim i lomljivim tovarom vedrog života."
-Sekretar Ujedinjenih Nacija, U Thant 21. ožujak 1971.

Dodatne informacije