Trogirski turizam kroz povijest 

II. dio

Intenzivnija poslijeratna turistička kretanja, a posebice razvitak inozemnog turizma Trogir bilježi nakon šezdesetih godina 20 st. kada se uz postojeći predratni gradski hotel «Radovan» i odmaralište «Đuro Đaković» na Čiovu, rekonstruira i proširuje hotel Jadran u Segetu Donjem te osniva Turistički savez općine Trogir (1963.). Slijedi izgradnja motela «Trogir» (1965.) ,autokampa Rožac na Čiovu (1967.), te više odmarališnih objekata i kapaciteta u privatnom smještaju na području trogirskog priobalja i otoka Čiovo te Drvenik Veli.

Godine 1971. na području zapadnog priobalja općine Trogir niče prvi suvremeni turističko hotelski kompleks «Medena» s brojnim turističko rekreativnim sadržajima. Ova turistička zona se tijekom osamdesetih godina proširuje novim apartmanskim naseljima i kampom s mogućnostima prihvata više tisuća turista, uključujući sudionike VII. Mediteranskih igara 1979., te Atletskog prvenstva Europe 1990., kada funkcionira kao svojevrsno Olimpijsko selo.

Ove procese prati odgovarajuće marketinško predstavljanje Trogira na svjetskom turističkom tržištu, tiskanjem brojnih turističko -kulturoloških monografija i vodiča, te sličnih promotivnih publikacija u autorstvu eminentnih hrvatskih povjesničara i znanstvenika (Dr. sc. Cvito Fisković, prof.dr. Ivo Babić, prof.dr. Stanko Geić, prof. Mirko Slade Šilović, prof. Ivo Dellale, dr.sc. Fani Celio Cega…). Uz ovu aktivnost Trogir i njegova povijesna jezgra je u operacionalizaciji grada, kulturnih institucija i Turističkog saveza (zajednice), pozornica brojnih vrhunskih domaćih i međunarodnih kulturno-turističkih manifestacija (Trogirski tjedni, Trogirsko Ljeto, Modefest internacional, Igre bez granica, Jadranski susreti, Smotra mediteranskog folklora, Pjaca-placa-trg, Lijepom našom-Trogir UNESCO, Splitsko ljeto, Međunarodni festival tenora…),Grad je sve češće domaćin reprezentativnih predstavnika javnih medija i uvaženih ličnosti iz cijelog svijeta što mu osigurava svjetsku turističku i kulturološku afirmaciju koja je kulminirala uključenjem u UNEP-ov popis 100 povijesnih jezgri Mediterana (1987.), te konačnim upisom u registar UNESCO-ve svjetske baštine (1997).

Početkom devedesetih godina na području općine Trogir u osnovnim i komplementarnim smještajnim kapacitetima, te nautičkim centrima ( ACI -Trogir i Agana- Marina), ima 15ooo smještajnih jedinica koje realiziraju milijun turističkih noćenja i 35 mln. USD turističke potrošnje. Ovim turizam postaje jedna od vodećih gospodarskih djelatnosti društvenog i sve vitalnijeg privatnog sektora, koja generira četvrtinu zaposlenosti i petinu društvenog proizvoda.

Nakon proglašenja neovisnosti (1990), međunarodnog priznanja republike Hrvatske, te završetka Domovinskog rata (1991-1995.), ubrzano se poslije višegodišnjeg prekida izazvanih ratnom agresijom revitaliziraju turistički tijekovi na području grada Trogira te novoustrojenih susjednih općina, nadmašivši postupno predratne turističke rezultate u sasvim novim društvenim i gospodarskim uvjetima prevladavajućeg privatnog i dioničarskog vlasništva turističko gospodarskih subjekata.

Iznimna povijesna baština Trogira, privlačno okruženje, uz postojeće kadrovske potencijale i poduzetničku tradiciju ovdašnjeg puka, te iskazan interes stranih investitora u izgradnju turističko ugostiteljskih sadržaja, garancija su još uspješnije turističke budućnosti ove relevantne hrvatske mikro regije u čijem je središtu drevni Trogir kome godišnje hodočasti više stotina tisuća suvremenih turističkih nomada osluškujući zov i ritmiku stihova barda hrvatske književnosti Vladimira Nazora.

……«Kreneš li ikada put juga lijepog,
stani pred Trogirom,
usidri lađu pod zidinama grada»….

Poema «Hrvatski kraljevi»

 

<<Povratak<<

Dodatne informacije